.jpg)
Vladan Desnica je živeo i stvarao u XX veku, ali kao što to biva sa velikim duhovima, njihov trag seže duboko i daleko, prevazilazeći ovovremenost. Pored značajnih književnih ostvarenja u različitim žanrovima, Vladan Desnica zaslužan je za očuvanje kulturnog nasleđa svojih predaka, od kojih je najistaknutiji piščev pradeda – Stojan Janković.
Čuveni junak, opevan u mnogim narodnim pesmama, živeo je od 1635. do 1687. godine. Ostao je zapamćen po izuzetnim vojničkim sposobnostima i podvizima. Nakon što je 1666. godine pobegao iz zarobljeništva u Carigradu, borio se protiv Turaka u bitkama od Udbine do Šibenika, Sinja, Bosne, Mostara i Duvna, gde je junački poginuo 1687. godine. Zbog svih zasluga na bojnom polju, dodeljena mu je viteška titula Svetog Marka i imanje sa tvrđavom u Islamu Grčkom, nadomak Zadra.
Upravo tu, u Kuli Stojana Jankovića, krajem jula održana je kulturna manifestacija Dani Kule. Poslednji, treći dan ove manifestacije bio je posvećen obeležavanju stodvadesetogodišnjice rođenja Vladana Desnice. Tom prilikom, u ime Vulkan izdavaštva prisutnima se obratila Marija Radić, urednica srpske književnosti. Ona je govorila o značaju književnog stvaralaštva Vladana Desnice u okviru XX i XXI veka, i u tom kontekstu istakla je važnost objavljivanja njegovih dela u ediciji Tragovi, posvećenoj klasicima srpske književnosti.
Marija Radić je priredila roman Zimsko ljetovanje, koji je ugledao svetlost dana na prošlogodišnjem beogradskom Sajmu knjiga, dok će roman Proljeća Ivana Galeba biti objavljen za vreme ovogodišnjeg Sajma knjiga. Njegovim objavljivanjem biće simbolično obeležena stodvadesetogodišnjica piščevog rođenja. Sve knjige uvrštene u ediciju Tragovi sadrže predgovore i pogovore vrsnih poznavalaca srpske književnosti, pa tako i ove dve, za koje je pogovore napisao dr Vladan Bajčeta, viši naučni saradnik Instituta za književnost i umetnost u Beogradu.
Marija Radić je izrazila zahvalnost celokupnoj porodici Desnica, kako za posvećenost i očuvanje kulturne baštine, tako i za lepu i uspešnu saradnju sa njegovim potomcima, među kojima je posebnu zahvalnost izrazila Nataši Desnici Žerjavić, piščevoj ćerki.
„Priređivački posao je težak i zahtevan, iziskuje potpunu usredređenost i preciznost u pristupu tekstu. Sve to nije manjkalo, kao ni entuzijazam i ljubav prema poslu. Međutim, kako su se prethodni priređivači romana Zimsko ljetovanje ogrešili o piščevu volju tako što su menjali određene delove teksta, moj primarni cilj bio je da pronađem izdanje koje je sam pisac odredio kao relevantno. U tome mi je pomogla Nataša Desnica Žerjavić, koja me je uputila na određena izdanja, a pored toga što vrlo dobro poznaje celokupnu književnu zaostavštinu svoga oca, ona poseduje i knjige u kojoj su sačuvane ispravke teksta koje je obeležavao sam Vladan Desnica. Zbog svega toga joj dugujem veliku zahvalnost. Pri priređivanju sam koristila još dva izdanja – Zorino iz 1950. godine i Kosmosovo iz 1957. godine. Sve izmene i ispravke navela sam u okviru Napomene na kraju knjige, pa tako i čitaoci i proučavaoci književnosti imaju uvid u apsolutno sve izmene – pored osnovnog teksta. Zbog svega toga, ovo izdanje Zimskog ljetovanja jeste najbliže kritičkom izdanju.“
Marija Radić je najavila da će povodom godišnjice piščevog rođenja krajem godine biti upriličeno književno veče, na kojem će biti predstavljena pomenuta izdanja.
Pored Marije Radić, na poslednjoj večeri Dana Kule prisutnima se obratio Vladan Bajčeta, koji je govorio o svom dosadašnjem i budućem radu u okviru priređivanja dela Vladana Desnice.
Na samom kraju, brojnu publiku pozdravila je Nataša Desnica Žerjavić. Ona je govorila o istorijatu zdanja, kao i o aktuelnim izložbama, koje su upriličene zahvaljujući trudu i zalaganju cele porodice Desnica.
Ovo veče zaokruženo je otvaranjem piščeve sobe, te su svi posetioci mogli da izbliza vide prostor u kojem je stvarao, kao i celokupni ambijent Kule Jankovića, u kojem je Vladan Desnica provodio vreme pišući, ali i brinući o celokupnom zdanju. Njegovim zaslugama, 1949. godine Kula Stojana Jankovića nalazi se pod zaštitom Konzervatorskog zavoda u Zadru. Sam Vladan Desnica uredio je nekoliko muzejskih prostorija – etnografsku kuhinju, salu, prostor „ispred sale“ i tamnicu – i otvorio ih je za posetioce. Pored toga, sadio je drveće i biljke, nastavljajući tako da čuva i oplemenjuje ovaj ambijent, baš kao što su to činili njegovi preci. Danas, to isto čine njegovi potomci.
Drugi deo večeri bio je posvećen Proljećima Ivana Galeba – na sceni. Posle osam godina publika je imala priliku da gleda predstavu Desnica: igre proljeća i smrti. Reč je o monodrami Jurja Arasa, u produkciji Teatra VeRRdi.
Kao i prethodne dve godine, Dani Kule otvoreni su održavanjem trećeg u nizu turnira Kralj, dama, Kula! – Šahovski turnir za mlade u Kuli Jankovića. Ovaj turnir, kao i datum njegovog održavanja, posvećeni su dr Urošu Desnici, koji se u mladosti aktivno bavio šahom i imao titulu majstorskog. On je poslednji veliki graditelj i obnovitelj kulturnog kompleksa Kule Jankovića. Drugog dana ove manifestacije odigrana je predstava Eklesiazuse (Žene u skupštini), prema Aristofanovoj komediji, a u izvedbi Antičke dramske grupe Klasične gimnazije u Zagrebu.
